galerijadiskografijakontakt.png)
ZFA dr. Ivana Ivančana osnovan je u svibnju 1945. godine pod nazivom FA OKUD-a “Joža Vlahović”. Od samog osnutka posvetio se izvođenju umjetnički oblikovanog folklora određenih sela ili područja. Izbjegnuti su svi spektakularni elementi i stilizirano izvođenje. Temelje takvog pristupa postavio je prvi umjetnički voditelj i koreograf prof. Zvonimir Ljevaković koji je isključivo od plesača i svirača ZFA 1949. osnovao Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado" (tada Zbor narodnih plesova i pjesama). Jedan od osnivača ansambla i nasljednik prof. Zvonimira Ljevakovića na poziciji umjetničkog voditelja i koreografa dr. sc. Ivan Ivančan nastavlja tim putem, razvija principe scenske primjene folklora i, što je još važnije, znanstveno ih uobličuje. Dobrim koreografom ne može se postati ako se ne posjeduje prethodno iskustvo o izvornom plesu, muzici i područjima. Ansambl neprekidno u svoj program ugrađuje izbor raznolikih nacionalnih nošnji koje su uvijek autentične, a posebnu pažnju poklanja odgovarajućoj nošnji, ukrasima i oglavljima. Na sličan način se u programu koriste i tradicijska glazbala.
Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana najveći je i najuspješniji promicatelj hrvatskog folklora. Kontinuirana visoka kvaliteta ansambla rezultirala je mnogim gostovanjima i nastupima na skoro svim značajnim festivalima i natjecanjima u svijetu. Vrijedno je istaknuti da je ZFA na svim natjecateljskim festivalima na kojima je sudjelovao, osvojio jedno ili više odličja. Zbir svih odličja čini ovaj Ansambl najtrofejnijim hrvatskim folklornim ansamblom, uz važnu činjenicu, da su sva odličja osvojena plesovima, pjesmama i glazbom hrvatskog folklora.
Programski je najveća snaga ansambla u cjelovečernjim, dvosatnim koncertima kada do punog izražaja dolaze koncepcija, ljepota i vrijednost koreografija, pjesama, lijepo sviranje, tehnički nivo izvedbi, držanje na sceni, mladost ansambla; sve ono što izvedbu čini dojmljivom i umjetnički vrijednom. Mogućnost da takve predstave ponovi u kontinuiranom nizu, odlika je vrhunskog ansambla.
Kontinuitet i uspješnost ansambla od osnutka (u svibnju 1945.) do danas nisu slučajni, već su rezultat pravilnog pristupa u stvaranju umjetničkog profila ansambla, najvećeg hrvatskog folklornog stručnjaka, istraživača i etnokoreologa dr. sc. Ivana Ivančana i njegovih učenika u ZFA. Za vrijeme njegovog umjetničkog vođenja prvo mu je asistirao Hanibal Dundović, kasniji umjetnički voditelj Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado", potom dr. sc. Stjepan Sremac (kasniji voditelj ZFA i generalni direktor Ansambla "Lado"). Dr. sc. Stjepana Sremca nasljeđuje Josip Živković koji Ansambl vodi deset godina, a njega 1989. godine Andrija Ivančan, dipl. etnolog i polonist (kasnije umjetnički voditelj Ansambla “Lado” te Folklornog ansamlba “Linđo” iz Dubrovnika), koji Ansambl vodi do 2010. godine.
Od tada pa do 2021. godine Ansambl preuzima Stjepan Perko, a od 2021. sadašnji umjetnički voditelj Ivan A. Ivančan.
dr. sc. Ivan Ivančan rođen je u obitelji prosvjetnih djelatnika. Osnovnu školu pohađa u Krapini, a gimnaziju i glazbenu školu u Varaždinu i Zagrebu, gdje 1945. maturira na Prvoj muškoj realnoj gimnaziji. Na tehničkom fakultetu u Zagrebu stječe zvanje dipl. ing. kemijske tehnologije. Nakon studija kemijske tehnologije, završava i studij etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1965. godine. Doktorirao je na temu "Podrijetlo i veze Korčulanskih kumpanija".
Radio je u Etnografskom muzeju, Institutu za etnologiju i folkloristiku, Republičkom komitetu za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu, Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado", kao generalni i umjetnički direktor te u RO "Arto" kao generalni direktor.
Etnokoreologija je u Hrvatskoj postala samostalnim područjem istraživanja tek Ivančanovim dolaskom u Institut za etnologiju i folkloristiku (1954.). Naime, do pedesetih godina ovoga stoljeća istraživanjem plesa su se bavili isključivo etnomuzikolozi. Usporedno sa sličnim studijama u Europi, Ivančan je prema stilu i strukturi plesova odredio plesne zone. Aktivno sudjeluje u raspravi svjetski priznatih etnokoreologa koji su nastojali stvoriti univerzalnu terminologiju i kreirati analitičke metode istraživanja plesa. Predlaže pojam "taktmotiv" za najmanju jedinicu strukture plesa, odnosno za faktore koji se neće moći višeznačno tumačiti.
Tijekom cijelog života poduzima opsežna terenska istraživanja na području cijele Hrvatske pa se može slobodno reći da gotovo nema sela u kojem nije bio. Rezultate istraživanja pretače u fascinantnu zbirku objavljenih djela:
Osim impozantnog broja objavljenih knjiga, dr. sc. Ivan Ivančan objavljuje i 31 originalan znanstveni rad, 27 stručnih radova te 38 prikaza objavljenih knjiga drugih autora.
Neobično je dragocjen njegov pregled izvora za istraživanje povijesti i podrijetla plesa u Hrvatskoj od XIII. stoljeća nadalje. U toj studiji Ivančan daje uvid u hrvatsku plesnu kulturu kroz stoljeća, a govori i o dometima i interesima hrvatske etnokoreologije do sredine osamdesetih godina 20. st. Komparativno raspravlja o plesovima, njihovoj povijesti i razvitku, ovisno o političkim vezama i odnosima u Europi.
Prema velikoj količini sabranih plesnih običaja i plesova, impozantnom broju izdanih knjiga, znanstvenih i stručnih radova, snimljenih filmova, TV emisija (20), magnetofonskih vrpci i fotografija, izdanih CD-a, Ivan Ivančan je bez sumnje daleko najplodniji hrvatski etnokoreolog. Stoga je svako daljnje istraživanje nemoguće i zamisliti bez konzultiranja njegovih radova.
Ivančan piše i o problemima scenske primjene folklornih plesova. Jedan je od utemeljitelja "Zagrebačke škole folklora". Razvija principe njene scenske primjene te ih znanstveno uobličuje u dvije knjige ("Folklor i scena", "Narodni plesni običaji u Hrvata").
Njegove koreografije postaju temeljem programa najkvalitetnijih hrvatskih folklornih ansambala, kao i mnogih europskih i svjetskih, koji svoju programsku koncepciju baziraju jednim dijelom na hrvatskim narodnim plesovima. Ansambli koji se natječu s Ivančanovim koreografijama redovito osvajaju nagrade, a najčešće prva mjesta.
S namjerom da osposobi folklorne koreografe i voditelje, osniva i 40 godina uspješno vodi "Hrvatsku školu folklora", čime svoju pasioniranu ljubav prema folklornoj umjetnosti prenosi na mlade. Pod Ivančanovim vodstvom "Zagrebačka škola scenske primjene folklora" doživljava svjetsku afirmaciju te postaje jednom od najcjenjenijih. Kao takva inicira slične stavove o scenskoj primjeni folklora u mnogim zemljama te im služi kao uzor.
Kod autorske agencije zaštićeno je 117 Ivančanovih koreografija. Poznavanje autentičnog materijala, terenski doživljaj, prenošenje vlastitog doživljaja na scenu te besprijekorno poznavanje scenskih zakona temelj su Zagrebačke, odnosno Ivančanove škole scenske primjene folklora.
Jedan je od utemeljitelja Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, Balkanskog festivala folklora u Ohridu, Festivala jugoslavenskog folklora u Kopru, Festivala Međimurskog folklora u Donjoj Dubravi i dr. Također biva članom mnogih međunarodnih žirija i komisija za folklor, predstavnik Jugoslavije u Centru za mediteransku glazbu i ples sa sjedištem u Tunisu te plesnoj sekciji International Folk Music Council.
U svom radu dobiva mnoga priznanja i nagrade od kojih su svakako najinteresantnije:
1985. - Nagrada Saveza kulturno umjetničkih društava Beograda za zasluge u kulturno umjetničkom amaterizmu (jedina ikad dodijeljena nekome izvan Beograda)
1991. - Kulturna nagrada Gradišćanskih hrvata (prva ikad dodijeljena nagrada)
1975. - Orden rada sa crvenom zastavom
1984. - Orden Republike sa srebrnim vijencem
1996. - Red danice Hrvatske s likom Marka Marulića
1998. - Red hrvatskog pletera
Dr. sc. Ivan Ivančan preminuo je 3. kolovoza 2006. u Molvama, gdje je živio i radio od umirovljenja.
Ivan A. Ivančan rođen je 18. siječnja 1995. godine u Zagrebu, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje te osnovnu glazbenu školu „Elly Bašić“, instrument -klavir. Potom pohađa XVIII gimnaziju (jezična gimnazija), nakon čega godine 2015. upisuje jednopredmetni studij kroatologije (interdisciplinarni studij hrvatskog jezika i kulture) na Fakultetu hrvatskih studija te 2018. stječe status sveučilišnog prvostupnika. Jednopredmetni studij kroatologije nastavlja na diplomskoj razini, gdje javnom obranom rada „Gradišćanski Hrvati – povijest, kultura i govori“, pod mentorstvom prof. dr. sc. Sanje Vulić Vranković, stječe akademski status mag. edu. croat. u srpnju 2021. godine.
Svoj folklorni put započinje 2008. godine u podmlatku ZFA dr. Ivana Ivančana, pod vodstvom Vladimira Kuraje, a 2009. prelazi u koncertni ansambl. Već 2010. povjerene su mu veće solističke uloge. Od 2012. djeluje i kao pomoćnik umjetničkoga voditelja te kao koreograf. Autorska folklorna koreografska djela prijavljena su pri ZAMP-u, a valja spomenuti koreografiju „Kiritof“ (jačke i tanci Sridnjeg Gradišća) koja je na 16. Festivalu folklorne koreografije nagrađena 1. nagradom (2018. g.) te koreografiju „Da mi je znati“ (pjesme i plesovi otoka Korčule) koja je proglašena najuspješnijom koreografijom Smotre folklornih amatera Grada Zagreba u 2019. godini. Koreografija „Preko Drave“ (plesovi Hrvata iz mađarskoga dijela Podravine), postavljena 2019. g. u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske „Lado“, trajno je uvrštena na program „Neka sjaji Sunce svima, 'di još našeg roda ima“ koji je u cijelosti posvećen Hrvatima „stare dijaspore“. U listopadu 2021. godine preuzima dužnosti umjetničkog voditelja Ansambla, te time preuzima na sebe odgovornost za kompletno funkcioniranje kolektiva od preko stotinjak članova. U travnju 2022. osvaja treće mjesto na 18. Festivalu folklorne koreografije s koreografijom „Kolo igra i kolo se njiše“ (pjesme i plesovi Hrvata iz mađarskog dijela Baranje).
Od 2009. godine polaznik je Škole hrvatskog folklora pri Hrvatskoj matici iseljenika, gdje nakon četverogodišnjeg ciklusa kojim su obuhvaćene sve plesne zone s područja Republike Hrvatske stječe potrebne kompetencije za status umjetničkog voditelja prema kriterijima jedine strukovne udruge - Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja, čiji je aktivni član. Od 2018. godine volonterski djeluje kao asistent voditelja navedene Škole s povjerom predavanja „Narodni plesovi samoborskog, zaprešićkog, vrapčanskog, zagrebačkog, sesvetskog, zelinskog i vrbovečkog prigorja“.
Marko First je rođen 15. 6. 1984. u Zagrebu. Prvo glazbeno obrazovanje stječe u Glazbenoj školi Blagoja Berse (od 1991. do 1999.), smjer violina. Nakon toga postaje članom orkestra Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana. Dugi niz godina pohađa Hrvatsku školu folklora gdje uči sviranje u odjelima tambure i hrvatskih tradicijskih glazbala. Godine 2010. diplomirao je filozofiju i sociologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu obranivši diplomski rad na temu „Filozofija glazbe: smisao, ekspresivnost i razumijevanje“. Pohađao je brojne glazbene radionice, uključujući i jazz radionicu u Grožnjanu (2011. godine).
2006. godine postaje voditelj orkestra Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana. Surađivao je i surađuje s izvođačima Massimom Savićem, Cinkušima, Jazz orkestrom HRT-a, Tamburaškim orkestrom HRT-a, Valungarima, Miroslavom Škorom, Jaquesom Houdekom, sastavom The Frajle, Adastrom, grupom Picksiebner, Hrvatskim gajdaškim orkestrom, Kvartetom Gubec, Drugim načinom, grupom Pavel, grupom Bang Bang, etno jazz sastavom Damjans (Giipuja), Oridano gipsy jazz bandom, Matom Matišićem, More Love Ensemble, Anom Opačak, Nikolinom Tomljanović, Damjanom Krajačićem, &M Dance Company itd. Tijekom 2010., 2011. i 2015. godine nastupa kao solist na koncertima „100 tamburaša“ u Budimpešti i Zagrebu te od 2009. do 2011. također kao solist s Ruskim nacionalnim orkestrom tradicijskih instrumenata „Ossipov“, na koncertima u Strassbourgu, Parizu, Moskvi i u Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku. 2014. postaje glazbeni voditelj ZFA dr. Ivana Ivančana. Nastupao je na brojnim festivalima, npr. Festival „Nebo“, Etno jazz festival Karlovac, Jazz Time Rijeka, Rudolstadt-Festival (Njemačka), Lent festival (Slovenija), Festival kulture i kreativnih industrija u Pekingu (Kina) itd.
2010. kao aranžer zajedno s koreografom Stjepanom Perkom osvaja prvo mjesto na natjecanju folklorne koreografije s točkom „Za gorami, dolinami, tam vojaci logruju“ te 2018. s koreografom Ivanom A. Ivančanom osvaja također prvo mjesto na istom natjecanju s točkom „Kiritof“. 2013. godine piše aranžman za pjesmu „San“ (tekst Marko Kovačić, glazba Damir Zagoršćak) koja iste godine na 6. Velikogoričkom glazbenom festivalu prema odluci žirija osvaja prvo mjesto. Trostruki je dobitnik nagrade „Status“ HGU-a (2015. za zabavnu, pop-rock i urbanu glazbu u kategoriji „ostala glazbala“, instrument violina te za tamburašku i etno glazbu 2016. i 2019., također instrument violina). Skladao je, snimio i producirao glazbu za dokumentarne filmove „Draga Baranja“ i „Skale do sunca“. 2021. godine radi sound design za kratkometražni animirani film Marka Meštrovića „The Raft“ te glazbu i sound design za TED-Ed animaciju „The woman who stared at the sun“. 2022. radi glazbu i sound design za još jednu TED-Ed animaciju („This weird trick will help you summon an army of worms“). Iste godine izlazi film „Nosila je rubac črleni“ za koji je, uz Cinkuše, radio glazbu.
Tijekom 2010. i 2011. godine zajedno s Glazbenom družinom „Cinkuši“ sudjeluje u predstavi Renea Medvešeka „Čovjek koji je spasio Europu“ u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih. 2014. i 2015. u sastavu je kućnog benda RTL emisije „Uhvati bingo ritam“. Snimao je brojnu glazbu za filmove, reklame i kazališne predstave.
Andrija Ivančan rođen je 30. prosinca 1966. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnoškolsko obrazovanje. Završenim srednjoškolskim obrazovanjem 1985. g. na Odjelu umjetničkih fotografskih tehnika Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu stekao je zvanje umjetničkog fotografa. Godine 1985. upisuje dodiplomski dvopredmetni studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je godine 1992. g. obranom diplomskog rada pod nazivom „Analiza glavnih karakteristika plesova općine Đurđevac“ stekao zvanje diplomiranog etnologa, a godine 1995. zvanje diplomiranog polonista.
Folklorom se počinje baviti 1983. g. kada postaje članom Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana (tada FA Joža Vlahović), čiji je umjetnički voditelj od 1989. g. do 2010.
U razdoblju od 1990. do 1994. godine zaposlen je u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado.
1994. Andrija Ivančan postao je prvi umjetnik s područja folklorne koreografije kojemu je Republika Hrvatska odobrila status slobodnog umjetnika, učitelja folklornog plesa te je jedinim nositeljem takvoga statusa unutar folklorne struke u Republici Hrvatskoj.
Voditelj je Hrvatske škole folklora pri Hrvatskoj matici iseljenika. Jedan je od osnivača i stratega djelovanja Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja, jedine strukovne udruge u Hrvatskoj s više od 250 članova među kojima su bili ili jesu i doajeni hrvatske etnokoreologije (pok. dr. sc. Ivan Ivančan, Vido Bagur, Branko Šegović). Član je Upravnog odbora spomenutog Društva od njegova osnutka do danas te njegov predsjednik od 2009. godine. Prema kriterijima Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja, A. Ivančanu dodijeljen je najviši, trostruki status i to: status umjetničkog voditelja, status koreografa i status folklornog promotora - selektor.
Jedini je iz Hrvatske službeni instruktor za hrvatske narodne plesove pri Council International of Folklore Festivals (CIOFF). Službeni je selektor za domaće i inozemne festivale Hrvatskog društva folklornih voditelja i koreografa, zatim selektor za odabir dječjih i odraslih grupa za državnu smotru Hrvatskog sabora kulture te voditelj Županijskih vikend seminara folklora u organizaciji istog.
Član je i Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatskog pedagoško-književnog zbora te Društva baletnih umjetnika Hrvatske. Predaje teme iz područja tradicijske kulture na stručnim skupovima u organizaciji Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (2008.-2009. g.) i Agencije za odgoj i obrazovanje (2007. do danas). Od početka 2009. godine stručni je predstavnik Odjela za edukaciju također za teme vezane uz tradicijsku baštinu u izdavačkoj kući Profil International d.o.o.
Pod vodstvom Andrije Ivančana zapažena su i umjetnička postignuća Zagrebačkog folklornog ansambla na najvećim svjetskim natjecateljskim folklornim festivalima pa tako Ansambl osvaja u Middlesbroughu (Velika Britanija) četiri prve, četiri druge i četiri treće nagrade, u Dijonu (Francuska) dvije brončane medalje, u Llangollenu (Velika Britanija) jednu zlatnu medalju i nagradu Gwynn Williams Trophy za najbolju izvedbu čitavoga natjecanja te u Zakopanama (Poljska) jednu zlatnu, jednu srebrnu medalju, kup publike i kup novinara za najbolji ansambl čitavog natjecanja.
Na pet natjecanja iz područja folklorne koreografije koja su do sada održana u Republici Hrvatskoj, osvaja:
Autor je većeg broja glazbeno-scenskih djela koja izvode profesionalni i amaterski ansambli u Hrvatskoj, Europi, Australiji, Južnoj i Sjevernoj Americi. Posljednje četiri sezone, uz najpoznatije svjetske koreografe, kreira i na scenu postavlja hrvatske pjesme i plesove za američki folklorni ansambl Duquesne University Tamburitzans iz Pittsburgha.
Dobitnik je nagrade „Zvonimir Ljevaković“ za iznimna koreografska postignuća.
Od 2016. do 2020. godine umjetnički je voditelj Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske „Lado“, a od 2022. godine umjetnički je direktor Folklornog Ansambla „Linđo“ iz Dubrovnika.
Autor je nekoliko stručnih članaka iz područja etnokoreologije, folkloristike i tradicijske kulture.
.png)
